Hvala Enici na pozivu, pokušaću da kratko odgovorim na njena pitanja…
1. Kako vama izgleda ne uzalud potrošeno vreme?
– Vreme provedeno u prirodi, u obnavljanju energije, vreme sa knjigama i dragim ljudima, učenje nečeg novog, vreme u poslu koji voliš i na mestima koja su ti draga…
2. Koliko daleko ste spremni da idete da biste ostvarili snove?
– Ne znam, zavisi koliko imam benzina 🙂
3. Koji su vaši snovi?
– Moji snovi su sasvim jednostavni i obični, kao recimo – kućica u senci bresaka…
4. Da li volite svoj život(i obrazloženje zašto da ili zašto ne)
– Naravno da ga volim, pa moj je- ja sam ga birala
5. Da li vam nedostaje neko iz prošlosti?
– Naravno, o nekima sam i ovde pisala, moja baka i još neki ljudi koji su otišli
6. Šta bi dete koje ste bili reklo na to šta ste danas?
– Verovatno bi reklo „a gde ti je kruna?“
7. Da li su ljudi koje trenutno imate u životu vredni toga?
– Vredni čega, da budu deo mog života? Svi smo mi povezani i podjednako vredni, samo često nismo svesni toga.
8. Dokle ste spremni da idete zbog ljubavi?
-Još nisam došla do krajnje granice.
9. Šta za vas predstavlja pisanje?
– Neki vid psihoterapije.
10. Da li ste nekad izneverili nekog?
– Ne sećam se, ne bih ni želela da se sećam.
11. Šta nikad ne biste oprostili?
-Verujem u ono „nikad ne reci nikad“
Volela bih da na ova pitanja odgovore i moji drugari: Crnaperlica, Steva, Duda, Exxxperiment, Zelena, Lugar, Alex, Baklavica… uh pa tek sad vidim da mi nema pola blogera iz mog spiska „šta čituckam“ . JAVITE SE SVI KOJI STE TAMO I ČITATE OVO ♥ ♥ ♥
komentari